prikaz prve stranice dokumenta Toksičnost akrilamida
  Preuzmi
PDF 605.96 KB
završni rad
Toksičnost akrilamida
2021. urn:nbn:hr:182:732005
Šušak, Petra
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za kemiju
Zavod za analitičku, organsku i primijenjenu kemiju

Citirajte ovaj rad

Šušak, P. (2021). Toksičnost akrilamida (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:182:732005

Šušak, Petra. "Toksičnost akrilamida." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:182:732005

Šušak, Petra. "Toksičnost akrilamida." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, 2021. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:182:732005

Šušak, P. (2021). 'Toksičnost akrilamida', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, citirano: 09.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:182:732005

Šušak P. Toksičnost akrilamida [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju; 2021 [pristupljeno 09.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:182:732005

P. Šušak, "Toksičnost akrilamida", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za kemiju, Osijek, 2021. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:182:732005

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:182:732005
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovToksičnost akrilamida
Naslov (engleski)The toxicity of acrylamide
AutorPetra Šušak
MentorMirela Samardžić (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za kemiju
(Zavod za analitičku, organsku i primijenjenu kemiju)
Osijek
Datum i država obrane2021-07-16, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		PRIRODNE ZNANOSTI
Kemija
Analitička kemija
Sažetak
Akrilamid ili 2-propenamid važan je kemijski spoj u industrijama koje ga ponajviše koriste za proizvodnju polimera i kopolimera. Prvi je put identificiran u hrani 2002. godine kada se otkrilo da nastaje termičkom obradom hrane koja u sebi sadrži visok udio ugljikohidrata, uz uvjet da je temperatura viša od 120℃. Glavnim mehanizmom nastanka akrilamida smatra se Maillardova reakcija u kojoj sudjeluju aminokiseline i reducirajući šećeri. S obzirom da akrilamid vrlo lako može dospjeti u organizam čovjeka, ali i životinja, nužno je razumjeti njegov toksični i mogući kancerogeni učinak. Mehanizam toksičnosti još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, no smatra se da je oksidativni stres glavni čimbenik koji izaziva toksičnost akrilamida. Do sada je kod ljudi dokazano samo neurotoksično djelovanje akrilamida, dok su toksičnosti vezane za reproduktivni sustav i genetički materijal te kancerogenost dokazani samo na životinjama. Glicidamid, metabolički produkt akrilamida, toksičniji je od akrilamida te oba spoja mogu stvarati adukte s hemoglobinom i DNA. Adukti s hemoglobinom i DNA koriste se kao biomarkeri koji pokazuju izloženost akrilamidu. Budući da je akrilamid opasan spoj koji vrlo lako može dospjeti u organizam čovjeka, istražuju se načini smanjenja njegove količine u hrani te se preporučuju vrijednosti dopuštene koncentracije akrilamida u hrani.
Sažetak (engleski)
Acrylamide or 2-propenamide is important chemical compound in the industry that is mostly used for production of polymers and copolymers. It was firstly identified in 2002 when it was discovered that it is formed by heat treatment of food rich in carbohydrates, provided when the temperature is higher than 120℃. The main mechanism of acrylamide formation is considered to be Maillard reaction involving amino acids and reducing sugars. Since acrylamide can very easily enter the human and animal body, it is necessary to understand its toxic and possible carcinogenic effect. The mechanism of toxicity has not yet been fully explained, but oxidative stress is thought to be a major factor causing acrylamide toxicity. So far only the neurotoxic effects of acrylamide have been demonstrated in humans, while reproductive toxicity, genotoxicity and carcinogenicity have only been demonstrated in animals. Glycidamide, a metabolic product of acrylamide, is more toxic than acrylamide and both compounds can form adducts with hemoglobin and DNA. Adducts with hemoglobin and DNA are used as biomarkers showing acrylamide exposure. Since acrylamide is dangerous compound that can very easily enter the human body, ways to reduce its amount in food are being investigated and the values of the permissible concentration of acrylamide in food are recommended.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:182:732005
Studijski programNaziv: Kemija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) kemije (univ. bacc. chem.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2022-08-01 08:58:46