Završni radovi | Repozitorij Odjela za kemiju, Osijek

: Molekularne metode u karakterizaciji alergena; Iva Pukleš
U današnjoj modernoj civilizaciji sve se češće javljaju alergije. Alergije obuhvaćaju određene reakcije ljudskog tijela na neke tvari što se opisuje kao preosjetljivost organizma (preosjetljivost tipa I) na neke tvari. Kada je organizam preosjetljiv na neku tvar, on ju prepoznaje kao antigen i počinje stvarati odgovarajuća antitijela. Takve se tvari, koje organizam prepoznaje kao antigene, nazivaju alergenima. Tek se početkom 20. stoljeća javljaju prvi pokušaji razumijevanja...

: Molekularni mehanizmi rasta tumorskih stanica; Ivona Đuranović
Tumor se odnosi na bilo koju neobičnu izbočinu, kvržicu ili masu koja se javlja na ili unutar tijela. Dijeli se prema različitoj klasifikaciji, a tu spadaju: klinička klasifikacija, morfološka klasifikacija, histogenetska i etiološka klasifikacija. Genetske promjene igraju važnu ulogu u razvoju tumora. Tumori se formiraju kada normalne stanice u tijelu steknu genetske mutacije koje mijenjaju njihovu prirodnu kontrolu rasta te se podijele. Za širenje tumora odgovorne su angiogeneza i...

: Monitoring anionskih tenzida u otpadnim vodama industrije detergenata za veljaču 2014.; Monika Horvat
Koncentracija anionskih tenzida u otpadnim vodama detergentske industrije za veljaču 2014. godine praćena je i određivana potenciometrijskim titracijama upotrebom tenzidnog senzora. Uzorkovanje je provedeno u tijeku jednog dana, iz odvodnog sustava: uzorak 1 i uzorak 2 su uzorkovani u 11 sati, uzorak 3 i uzorak 4 u 12 sati, a uzorak 5 i uzorak 6 u 13 sati. Za mjerenja je korištena tenzidna elektroda koja je u sastavu senzorske membrane imala lipofilne elektroaktivne tvari,...

: Mutacija mitohondrijske DNA; Sara Ivezić
Mitohondriji su „energetska centrala stanice”, odnosno stanični organeli kojima je glavna uloga proizvodnja energije neophodne za odvijanje svih staničnih procesa (rast, razvoj, metabolizam i dr.). Ove su organele značajne i po tome što sadrže vlastiti DNA materijal. U mitohondrijima, također, dolazi i do stvaranja reaktivnih kisikovih vrsta (ROS), agresivnih čestica koje uzrokuju oštećenja mitohondrijske DNA, (mtDNA), odnosno mitohondrijskog genoma. Kao posljedica oštećenja...

: Mutacije gena keratina u kožnim bolestima; Tonka Gašparac
Koža je najveći i najteži organ ljudskog organizma. Upravo ona čini granicu, barijeru, između organizma i okoliša čime se uviđa i njena primarna uloga, odnosno zaštita. Koţž štiti organizam od negativnih okolišnih čimbenika kao što su UV zračenje ili razni mikroorganizmi, ali istovremeno i sprječava gubitak tjelesnih tekućina i elektrolita iz istog. Građena je od triju slojeva od kojih je površinski sloj, epidermis, strukturno izgrađen od stanica ispunjenih keratinom....

: Nanokemija; Karolina Kolarić
Nanokemija je dio kemije koja se bavi česticama i materijalima veličine 0,1-500 nm. U posljednje vrijeme ova je grana kemije sve značajniji dio nanotehnologije zbog mogućnosti koje pruža njezin pristup pripravi materijala. Nanomaterijalima se smatra bilo koji materijal kojem je jedna od dimenzija na nanoskali. Klasificirani su prema broju dimenzija pa na taj način razlikujemo: nultodimenzionalne (0D), jednodimenzionalne (1D), dvodimenzionalne (2D) i trodimenzionalne (3D)...

: Natrij ionske baterije: princip rada, građa baterije, degradacija elektrodnih materijala i svojstva baterije; Kristian Zorić
Globalne promjene uzrokovane ljudskom djelatnošću pridonose hitnosti istraživanja novih oblika pohrane energije. Prvi korak je bio izum litij-ionske baterije no zbog nedostupnosti resursa i složenog procesa proizvodnje započeto je istraživanje natrij-ionskih baterija. Natrij-ionske baterije se mogu podijeliti na polućelijske i ćelijske sustave te je glavna razlika između tih sustava donor Na+ iona. Vrste natrij-ionskih baterija koje se istražuju su baterije na bazi oksida...

: Nova kvarterna amonijeva sol kao antimikrobni agens i aktivna komponenta potenciometrijskog senzora za tenzide; Dora Tot
Nova kvarterna amonijeva sol (QAC) - kationski tenzid 2-metil-1,3-dioktadecil-benzo[d]imidazol (MDBI) korišten je kao protu-ion u ionoforu za izradu i testiranje potenciometrijskog senzora za tenzide i kao antimikrobni agens. Kationski tenzidi često imaju antimikrobna svojstva i primjenjuju se kao antiseptici i dezinficijensi. Najnoviji primjer su dezinficijensi za suzbijanje širenja SARS-CoV-2 virusa na bazi QAC-ova ili alkohola. Ionofor za senzor za tenzide na bazi PVC tekuće mambrane...

: Nove metode sekvenciranja DNA; Rene Trupković
Sekvenciranje DNA je metoda koja omogućava određivanje redoslijeda nukleotida u DNA molekuli. Metode se dijele na tri generacije, koje se razlikuju po brzini, preciznosti, propusnosti, veličini fragmenata, te načinu njihove detekcije i analize. 1977. godine razvijena je Sangerova metoda, temeljena na sekvenciranju DNA fragmenata pomoću prethodno obilježenih dideoksinukleotid trifosfata koji sprječavaju povezivanje daljnjih nukleotida i time prekidaju sintezu lanca DNA. Paralelno sa...

: Nuklearna tehnologija i njezina primjena; Rea Miletić
Cilj ovog stručnog rada je obrada temeljnih procesa i njihove primjene u nuklearnoj tehnologiji. Prikazan je povijesni razvoj, od otkrića radioaktivnosti i radioaktivnih elemenata, do formacije strukture atoma kakvu danas poznajemo, te postavljanja temeljnih pretpostavki o fisijskim procesima. Kroz daljnja poglavlja detaljno su opisana dva industrijski najznačajnija nuklearna procesa, radioaktivni raspad i binarne nuklearne reakcije, te najčešće korišteni sustavi u kojima se provode...

: Nuklearne reakcije; Tatjana Jaroš
Nuklearne reakcije su detaljno istraživane od svog otkrića, kojemu je prethodilo otkriće radioaktivnosti. Dvije su vrste nuklearnih reakcija: fisija i fuzija i uključuju transmutaciju jezgre jednog elementa u jezgre dugih elemenata. U ovom radu opisano je korištenje fisije i fuzije s naglaskom na energetsko iskorištavanje. Fisija je trenutno glavni izvor energije, no fuzija se intenzivno istražuje jer je isplativija.

: Odabir titransa za određivanje anionskih tenzida novim potenciometrijskim senzorom; Tomislav Perković
Tenzidi ili površinske tvari su bifunkcionalni organski spojevi koji se sastoje od hidrofilnog i hidrofobnog dijela. Zbog tog svojstva imaju tendenciju skupljanja na granici dviju faza. Tenzidi se dijele na kationske, anionske, neionske i amfolitske. Anionski tenzidi su površinski aktivne tvari s jednom ili više funkcionalnih grupa, koje u vodenim otopinama ioniziraju dajući negativno nabijene površinski aktivne organske ione. Anionski tenzidi se mogu određivati pomoću titracijskih...

Paginacija