Pages
-
-
Koordinacijski polimeri
-
Romana Glavaš Polimeri su molekule s velikom molekularnom masom koje nastaju udruživanjem ponavljajućih monomernih jedinica međusobno povezanih kovalentnim vezama. Temeljne građevne jedinice koordinacijskih polimera su metalni ioni i organski ligandi koji se povezuju koordinacijskim vezama i ostalim slabim kemijskim vezama kao što su van der Waalsove sile, π-π veze i vodikove veze. Krajnji izgled koordinacijskih polimera ovisi o građevnim jedinicama (organski ligand, metalni centar, njihovi...
-
-
Kovalentna funkcionalizacija ugljičnih nanocijevi
-
Gabriela Ravnjak Ugljične nanocjevčice (CNT) su alotropska modifikacija ugljika koje imaju oblik cilindričnih ugljikovih molekula. Njihova svojstva ih čine potencijalno korisnima u različitim područjima kao npr. u nanotehnologiji, elektronici, optici i drugim područjima znanosti o materijalima. One pokazuju izvanrednu snagu i jedinstvena električna svojstva te su učinkoviti vodiči topline.
U ovome radu opisana je kvaternizacija NH2 funkcionaliziranih višestjenčanih ugljikovih nanocijevi (MWCNT) u...
-
-
Kožni bojni otrovi
-
Ema Vlahović Kožni bojni otrovi, kao skupina smrtonosnih kemijskih bojnih otrova, korišteni su tijekom povijesti prouzročivši oko 2 milijuna žrtava samo za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Stoga je razumijevanje ovih sredstava i njihovog načina djelovanja ključno za razvoj učinkovite dekontaminacije i terapijskih strategija.
Kategorizirani su na temelju njihovih kemijskih i bioloških interakcija. Poznato je da ti spojevi uvelike uzrokuju iritaciju i stvaranje mjehurića na koži i sluznicama...
-
-
Kristalne strukture spojeva s plemenitim plinovima
-
Marta Malović Procesom kristalizacije nastaju krutine zvane kristalima koje su građene od atoma ili molekula periodično ponavljanih u prostoru. Razlikujemo ionske, molekulske, metalne i kovalentne kristale koji se razlikuju prema vrsti čestica koje ih grade te vrsti veza između njih. Svrstavaju se u prostorne i točkaste grupe, Bravaisove rešetke te osnovne kristalne sustave. U 18. skupini periodnog sustava elemenata smješteni su plemeniti plinovi, helij, neon, argon, kripton, ksenon i na kraju...
-
-
Kromatografija kao analitička metoda za određivanje bioloških uzoraka
-
Marta Severović Kromatografija je jedna od fizikalno-kemijskih metoda koja se temelji na razdvajanju smjesa, pri čemu se sastojci smjesa razdjeljuju između dviju faza. Svaka od kromatografskih metoda sastoji se od dvije faze, a to su nepokretna (stacionarna) i pokretna (mobilna) faza. Rezultat kromatografske analize je kromatogram koji nam služi za identifikaciju sastojaka. Kromatografiju dijelimo na dvije velike skupine: plošna kromatografija i kromatografija na stupcu. Kromatografija koja je danas...
-
-
Krunski eteri, kriptandi i sferandi
-
Mirjana Jurišić Krunski eteri spadaju u skupinu spojeva koji se zovu makrociklički spojevi. Karakterizira ih prstenasta struktura koja se sastoji od niza eterskih jedinica između kojih se mogu nalaziti i heteroatomi poput dušika, sumpora, itd. Najviše su proučavani zbog sposobnosti stvaranja kompleksnih spojeva s raznim ionima metala. U takvom kompleksnom spoju ion metala je „gost“ a krunski eter je „domaćin“. Krunski eter određene veličine prstena favorizira kompleksiranje određenog iona...
-
-
Kvalitativna analiza fotokemijskog zagađenja u urbanim područjima Hrvatske
-
Romana Radić Ozon je sekundarni plin koji nastaje fotokemijskim procesima iz prirodnih ili antropogenih izvora.Troposferski ozon se smatra onečišćivačem i ima štetan učinak na ljudsko zdravlje i okoliš. Gradovi u Hrvatskoj razlikuju se u geografskom položaju, naseljenosti i emisiji prekursora pa tako i koncentracije ozona variraju. U radu su korišteni satni prosjeci koncentracija ozona mjerenih tijekom 2014. i 2015. godine. Na svim promatranim mjernim postajama koncentracija ozona značajno...
-
-
Kvalitativna i kvantitativna analiza podataka o troposferskom ozonu u Osijeku
-
Tatjana Radanović Ozon je otkriven u 19. stoljeću i već tada je bilo poznato da se radi o molekuli koja
će imati veliki značaj. Njegovim otkrićem krenulo se u detaljnije istraživanje mehanizma
njegovog nastajanja te njegove uloge u okolišu. Najveća količina ozona nalazi se u
stratosferskom sloju Zemljine atmosfere i zbog toga se on zove i ozonskim slojem. Ozon se
pojavljuje i u troposferskom sloju gdje nastaje zbog ljudskog djelovanja: emisije ispušnih
plinova iz automobila i tvornica. Troposferski...
-
-
Kvantitativna kemijska analiza makroelemenata željeznih meteorita
-
Jelena Budimčić Jedanaest uzoraka meteorita nađenih na području RH i BIH prvi puta su analizirani, i to metodama
poliranja i nagrizanja ferikloridom (PN), rentgenske difrakcije na prahu (XRD) i tehnikom
induktivno spregnute plazme s atomskom emisijskom spektroskopijom (ICP – AES). Cilj
diplomskoga rada bio je utvrditi kvalitativan i kvantitativan sastav odabranih uzoraka, te pokušati
odrediti strukturne i kemijske tipove željeznih meteorita kojima uzorci pripadaju, a hipoteza je bila
da su...
-
-
Kvaterne soli derivata piridina
-
Klara Miš Ovaj završni rad pregled je već postojećih saznanja o heterocikličkim spojevima među kojima se u radu ističe piridin, o derivatima piridina, kvaternim amonijevim solima te reakciji kvaternizacije. Kvaterne amonijeve soli su zbog svojih raznolikih svojstava, jednostavne pripreme i višestruke primjene predmet istraživanja mnogih znanstvenika već dugi niz godina. Kvaterni amonijevi spojevi, uključujući piridinijeve soli, u brojnim su istraživanjima pokazali širok spektar...
-
-
Lambert - Beerov zakon
-
Petra Bajt UV/VIS spektroskopija je eksperimentalna metoda određivanja koncentracije materijala u uzorku mjerenjem količine svjetla koju je uzorak apsorbirao. Metoda se temelji na Lambert– Beerovom zakonu koji daje funkcijski odnos između eksperimentalno određene fizikalne veličine, apsorbancije (A) i fizikalne veličine koja se određuje računski, koncentracije (c). Koncentraciju je moguće odrediti i grafički iz baždarnog dijagrama ovisnosti apsorbancije o koncentraciji. Posljedica...
-
-
Laseri
-
Lea Grgić Laser je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja. Otkriće lasera pripisuje se Theodoru Maimanu koji je uspio proizvesti prvu lasersku zraku u Hughes Research Laboratoriju u Kaliforniji, 16. svibnja 1960. godine. Maiman je pomoću bljeskalice obasjavao crveni kristal rubina, čije su plohe bile posrebrene i čime je izazvao lasersku emisiju u crvenom dijelu spektra na 694 nm. S obzirom na agregatno stanje tvari,...
Pages
