Pages
-
-
Fazni prijelazi
-
Antonia Đurin Fazni prijelaz je spontani proces pretvorbe jedne faze u drugu a javlja se pri specifičnom tlaku temperaturi. Temperatura prijelaza (Ttrs) između dvije faze, na primjer, tekućine i krutine ili između konformacije proteina, je temperatura pri određenom tlaku na kojoj je molarna Gibbsova energija dviju faza jednaka, odnosno na kojoj su dvije faze u ravnoteži. Fazni prijelaz je prijelaz iz jedne faze u drugu fazu. Promjenom uvijeta u okolini poput temperature,tlaka ili magnetskog polja,...
-
-
Fenoli i kinoni
-
Tessa Dumančić Aromatski spojevi su cikličke, potpuno konjugirane, planarne molekule s odgovarajućim, točno određenim brojem π elektrona. U ovom radu opisani su aromatski spojevi te njihove karakteristične reakcije. Fenoli i kinoni čine veliku skupinu organskih spojeva s raznolikom ulogom. Fenoli su aromatski spojevi s vezanom hidroksilnom skupinom na aromatski prsten, dok su kinoni spojevi dobiveni iz aromatskih spojeva, no sami nisu aromatični. Kinoni pripadaju skupini nearomatskih konjugiranih...
-
-
Fitokemijska analiza imele (Viscum album L.) FTIR spektroskopskom analizom
-
Karlo Kajfeš U ovome radu provedena je fitokemijska analiza svježih listova i grančica bijele imele (Viscum album L.) ubranih sa stabala na različitim lokacijama Republike Hrvatske i na komercijalno dostupnim proizvodima (čajevi). Kako bi se identificirale moguće prisutne skupine, metodom FTIR spektroskopije uzorci su analizirani su u različitim otapalima (etanol, metanol, voda ) u rasponu valnih duljina od 400 do 4000 cm-1. Rezultati FTIR spektroskopske analize ukazali su na postojanje različitih...
-
-
Flourimetrijsko određivanje selenija u jajima
-
Laura Kanis U ovom radu fluorimetrijski se određivao selenij u uzorcima jaja uz pomoć fluorescentnog markera 2,3-diaminonaftalena. Metoda se temelji na stvaranju kompleksa selenija s fluorescentnim markerom. Intenzitet fluorescencije nastalog kompleksa proporcionalan je koncentraciji selenija. Za razaranje uzoraka korištena je mikrovalna digestija. Kao otapala koristili su se cikloheksan, heptan i smjesa heptana i 3%-n-butil-acetata. Na temelju rezultata zaključeno je kako je najbolje otapalo za...
-
-
Fluorescentna detekcija selenija u organskim uzorcima
-
Marinela Ižaković Cilj ovog diplomskog rada je mjerenje koncentracije selenija u organskim uzorcima fluorescentnom spektrometrijom. Budući da selenij ne fluorescira, potrebno ga je označiti odgovarajućim markerom koji može fluorescirati. Kao takav marker koristi se 2,3-
diaminonaftalen (DAN). Reakcijom DAN-a i selenija nastaje kompleks Se-DAN koji može fluorescirati te se na taj način mjeri selenij u uzorku. Za uzorke su uzeti suplementi u obliku tableta koji u sebi sadrže znatnu količinu selenija....
-
-
Fotokemijsko zagađenje u Osijeku i njegovu povezanost s meteorološkim parametrima
-
Ana Plasajec Fotokemijsko onečišćenje zraka tj. „fotokemijski smog” nastaje neposredno uz industrijski i gospodarski razvijena područja, područja s velikom gustoćom stanovništva, prometa te na područjima specifičnih prirodnih i klimatskih karakteristika uslijed brojnih kemijskih i fotokemijskih reakcija u urbanoj atmosferi. Glavne komponente fotokemijskog smoga su dušikovi oksidi, hlapljivi ugljikovodici, ozon i peroksiacetilnitrat čije povišene koncentracije mogu negativno utjecati na...
-
-
Fran Bubanović-utemeljitelj kemije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu
-
Dorotea Ratić U radu su prikazani život i djelo prof. dr. Frana Bubanovića – od podrijetla i
školovanja do znanstvenog doprinosa i umirovljenja. Za Frana Bubanovića možemo reći da je
bio veliki vizionar kemije na tlu Hrvatske, njegov doprinos kemiji i općenito znanosti biti će
trajno zapamćeni. Cilj mog diplomskog rada bio je prikazati Bubanovića kao svestranu osobu,
istražiti njegov znanstveni doprinos kemiji, te prikazati njegovo područje interesa kroz
tumačenje problematike njegovih...
-
-
Galna kiselina i njeni kompleksi
-
Filip Lešina Galna kiselina pripada fenolima, skupini spojeva koji sadrže hidroksilnu skupinu (-OH) direktno vezanu na aromatski benzenski prsten. Galna kiselina u svojoj strukturi sadrži tri hidroksilne skupine, stoga pripada polifenolima. Uz hidroksilne skupine, galna kiselina sadrži i jednu karboksilnu (-COOH) skupinu koja ju dalje svrstava u fenolne kiseline. Antioksidansi su tvari koje imaju sposobnost odgađanja ili inhibiranja oksidacije neke tvari. Galna kiselina ima snažnu antioksidacijsku...
-
-
Galvanski članak i elektroliza
-
Anja Pejić Ovaj završni rad temelji se na empirijskom istraživanju ključnih odrednica galvanskog članka i elektrolize. U nastavku rada nastojat će se prikazati osnovni sadržajni elementi elektrolize, galvanskog članka, elektrodnog potencijala, primarnog i sekundarnog galvanskog članka kao i vrste elektroda. Također, u teorijskom su dijelu obrađene karakteristike galvanskog članka ili galvanskog elementa, koji je ujedno primarni električni članak i neobnovljivi izvor električne struje u...
-
-
Gibanje molekula u plinovima
-
Maja Strmečki Kinetička teorija plinova znanstveni je model koji objašnjava fizikalna svojstva plinova kao posljedicu gibanja molekularnih čestica koje čine plin. Na kinetičkoj teoriji plinova zasniva se i Maxwell-Boltzmannova raspodjela brzina koja je ključna u definiranju pojmova kao što su najvjerojatnija brzina, prosječna brzinu te korijen srednjeg kvadrata brzine. Pomoću kinetičke teorije možemo objasniti i sudare molekula, te definirati pojmove: sudarni presjek, učestalost sudara i...
-
-
Gibbsova energija
-
Martina Jakovljević U ovom završnom radu opisana je slobodna Gibbsova energija, koje su karakteristike i kako se ponaša pri određenim uvijetima. Slobodna Gibbsova energija dobila je ime po američkom fizičaru i kemičaru Josiah Willard Gibbs. Gibbs je proučavao kemijske reakcije te odnos sustava reakcije i okoline. Uočio je što je slobodna energija, koji su kriteriji spontanosti reakcija te pri kojim uvijetima se moţe izračunati promjena slobodne energije. Za poznavanje Gibbsove energije potrebno je...
-
-
Glifosat
-
Korina Krejča Glifosat je aktivna tvar mnogih poznatih herbicidnih sredstava. Nakon prve sinteze glifosata, primarna uloga mu je bila vezanje metala. Otkrićem njegovog herbicidnog djelovanja te uvođenjem genetski modificiranih usjeva, postao je jedan od najpoznatijih i najviše korištenih herbicida na svijetu zbog svojeg specifičnog mehanizma djelovanja. Glifosat sprječava sintezu aromatskih aminokiselina što uzrokuje sušenje biljke. Iz tog razloga, širom svijeta upotrebljava se za kontrolu i...
Pages
